Svaki Hrvat duguje 16 puta više nego u SFRJ

Krajem osamdesetih godina uoči raspada Jugoslavije, svaki je njezin stanovnik nosio teret od 652 eura vanjskog duga, gotovo osam puta manje od tadašnjeg BDP-a po stanovniku, i to BDP-a u čiji su se prosjek računali i najsiromašniji dijelovi bivše države. Deset godina kasnije, u siječnju 2000. godine, nakon desetljeća rata i propasti domaće industrije, svaki je stanovnik Hrvatske nosio 2288 eura vanjskog duga, dva i pol puta manje od tadašnjeg BDP-a po stanovniku.

Negdje oko prve godišnjice vladavine premijerke Jadranke Kosor po prvi put više dugujemo nego što zarađujemo: dug po stanovniku je 10.416 eura, a BDP 10.396 eura. Ovo je ljeto još gore, jer BDP je nominalno samo neznatno veći, no zato je svaki od nas u godinu dana povećao dug za još 202 eura! U odnosu na posljednje dane bivše Jugoslavije prije 20 godina, danas svaki stanovnik Hrvatske duguje 16 puta više, a u odnosu na vrijeme prije deset godina 4,6 puta više! Stoga je posljednji statistički podatak da nam je vanjski dug u srpnju u odnosu na lipanj pao za 310,7 milijuna eura samo zgodan detaljčić koji ne mijenja ništa bitno u dužničkoj stvarnosti. Uostalom, u tih mjesec dana država je dug povećala za 364,1 milijun eura, dakle za više nego što je iznosio ukupni pad. Pad se dogodio prije svega zahvaljujući bankama, koje su vanjski dug od lipnja do srpnja smanjile za 731,4 milijuna eura.

* Dnevno