Ekonomija Svet
email Pošalji prijatelju
print Verzija za štampu Plain text Samo tekst Komentari Komentara (3)

Ekonomske posledice zemljotresa u Japanu

Težak pad Nikkei indeksa

Veličina slova: Decrease font Enlarge font
Ponedeljak posle katastrofe: Indeks Nikkei -6,18%
Ponedeljak posle katastrofe: Indeks Nikkei -6,18%
Photo: EPA/Dai Kurokawa

Posle razornih zemljotresa i cunamija koji su devastirali istočnu obalu Japana, ekonomske posledice osetile su se već u ponedeljak kada je, u uslovima otežanog saobraćaja i redukovanih isporuka struje, obustavljena proizvodnja u mnogima fabrikama. Stanje šoka koje je obuzelo japansko i svetsko tržište, zabeleženo je i u drastičnom padu vrednosti Nikkei indeksa, vodećeg indeksa berze u Tokiju, koji je na kraju trgovačke seanse oslabio 6,18%

Tri dana nakon stravičnog zemljotresa koji je izazvao niz strašnih događaja, počev od posledica podrhtavanja od 8,9 stepeni Rihterove skale i destruktivne snage džinovskih talasa, preko potencijalne nuklearne katastrofe kojom preti oštećeni reaktori, do vulkana koji se aktivirao posle pola veka, Japan je počeo da oseća ekonomske posledice nezabeležene prirodne katastrofe.

Zbog razorene infrastrukture, Tokyo Electric Power (Tepco), kompanija koja Tokio snabdeva električnom energijom, nailazi na sve veće poteškoće u ravnomernoj raspodeli struje. Isti je slučaj i sa železnicom i pomorskim prevozom, što otežava ne samo redovan tok saobraćaja, već i snabdevanje ugroženih područja. Proizvođači automobila Toyota, Honda i Nissan, nisu ni pokretali prozvodne trake. Nije pošteđen ni sektor elektronike, strateška grana japanske privrede, jer se mnogo pogona nalazilo upravo na demoliranom severo-istoku. Proizvodnja i distribucija hrane takođe su otežani i sve su češći i duži redovi građana koji pokušavaju da se snabdeju osnovnim potrepštinama.

Japan posle katastrofe: Redovi za osnovne potrepštine
Photo: EPA/Alex Hofford

Grad Sendai koji je pretrpeo najveću štetu predstavljao je važan industrijski centar u kome je, pored proizvodnje elektronskih komponenti, značajno bila zastupljena i telekomunikaciona industrija, kao i proizvodnja tehničkih mašina i alata. Posledice kataklizme već su vidljive i u Tokiju, glavnom gradu Japana i megapolisu od 35 miliona ljudi, koji se suočava sa otežanim saobraćajom, nestašicama struje i hrane. Nekarakteristično za japanske zvaničnike i poslodavce, mnogi radnici i službenici zamoljeni su da ne dolaze na posao kako bi se saobraćaj rasteretio za najvažnije potrebe.

Naravno da je u takvoj situacija morala da interveniše Centralna banka Japana, dajući ekonomiji injekciju od 132 milijardi evra (15.000 milijardi jena), ne bi li umanjila posledice zemljotresa barem u finansijskom sektoru. Pored ove mere, u nameri da održi stabilnost tržištra, Centralna banka planira da otkupi finansijske obaveze pojedinih kompanija u vrednosti od 870 miliona evra.

Ipak, prvi trgovački dan na berzi u Tokiju je protekao u znaku metež, kao posledice stravičnog razaranja i straha od novih, nuklearnih problema. Nikkei indeks je na kraju dana oslabio čak 6,18%, do 9620,49 indeksnih poena, uz istorijski obim trgovanja koji je u ponedeljak dostigao 4,88 milijardi evra, odnoso 2,5 puta više od uobičajenog proseka.

Nestašice u Tokiju: Redovi za gorivo
Photo: EPA/Franck Robichon

Akcija Tokyo Electric Power, kompanije za proizvodnju i distribuciju električne energije iz oštećenih nuklearnih centrala, izgubila je 23,57% vrednosti. Akcija Mitsubishi Motors pala za 10,9%, dok je akcije kompanije Toyota izgubila 10,4% od vrednosti iz prethodnog trgovanja. Nisu bolje prošle ni firme koje su zaustavile ili smanjile proizvodnju usled više sile: Honda (-7,7%), Nissan (-10,8%), Sony (-9,37%), Suzuki, Panasonic i Toshiba. Agencija za procenu rizika AIR Worldwide je već na osnovu prvih analiza, samo za osiguravajuća društva, obračunala nastalu štetu u visini do 34,6 milijardi dolara, dok se ukupna šteta procenjuje na više od 100 milijardi dolara, koliko je utrošeno na sanaciji Kobea posle zemljostresa iz 1995. godine.

Posledice najvećeg potresa tla koji je zadesio Japan, već se osećaju u celom pacifičkom regionu. Kina se trudi da sačuva, kako poslovni, tako i ekološki mir, što se uočava kretanjem vrednosti indeksa na berzi u Šangaju gde je reprezentativni kineski indeks oslabio svega 0,17%, dok je indeks Hang Seng berze u Hongkongu pao 0,39%. Cena sirove nafte takođe je evidentirala slabljenje na ovnovu očekivanja da će, usled zaustavljanja dela industrijske proizvodnje, doći da smanjenja tražnje, barem na kratki rok.

Japanska disciplina: U redu za hleb
Photo: EPA/Alex Hofford
star
Oceni
5.00
Ostali članci iz rubrike Svet
image

Zombi-neoliberalizam

Kriza nema alternativu

image

Svetske berze i dužnička kriza

Grčki referendum ruši indekse

image

Dužnička kriza u Evrozoni

Otpisana polovina grčkog duga

image

Goldman Sachs: Stroj za otimanje novca

Istinski vladar svijeta

image

Kriza u Evrozoni, samit u Briselu

Druga slamka spasa za Grčku

image

Žan Klod Junker, predsednik Evrozone

Grčka će izgubiti deo suvereniteta

Tagovi
Nema tagova za ovaj članak